Vodeći zdravstveni problem u porastu širom svijeta: depresija

Depresija je rasprostranjena bolest u današnjim društvima i naziva se "kuga našeg doba" zbog svoje destruktivne moći. Oštećujući duhovno i fizičko zdravlje osobe, uznemiravajući radni život, društvene i porodične odnose, javlja se kao problem koji ljudima čini izuzetno teškim funkcionisanje u svakodnevnom životu. To je poremećaj koji negativno utiče na svaki aspekt života, od misli, emocija i ponašanja, preko ishrane i navika spavanja, pa do posla i veza. To je stanje psihološkog kolapsa koji utiče na sve, bez razlike između bogatih ili siromašnih, neukih  ili prosvjetljenih, mladih ili starih, muškaraca ili žena.

Depresija može pretvoriti život dobro obrazovane, dobrodušne, optimistične, ljubazne i prelijepe žene koja je majka dvoje djece, poštovana od svoje porodice i onih oko nje, koja cijeni umjetnost, izbjegava nesuglasice i koja ima sve što joj je u životu potrebno - u noćnu moru.

Također, može oteti život mladom biznismenu koji je inteligentan, uspješan, bogat, vrijedan, ambiciozan, profesionalan, otvoren, snažan u društvenim odnosima, višestruko i redovno vježba, i izvrnuti ga naopako.

Većina ljudi možda misli da je nemoguće da pojedinci sa takvim povoljnim predispozicijama pate od takvog psihološkog poremećaja. U stvarnosti, sasvim je moguće naći takve ljude među onima koji pate od depresije i pričaju svoje priče o svojim iskustvima sa ovim poremećajem.

Prema nedavnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2017. godine, 322 miliona ljudi širom sijeta pati od depresije, drugim riječima, 4,4 % svjetske populacije. Ova brojka je toliko značajna da to znači da je depresija najčešća bolest našeg svijeta. Zato je WHO 7. aprila odredila dan Svjetskog zdravlja sa depresijom kao temom ove godine, da bi skrenula pažnju na ozbiljnost problema.

Opet, neki statistički podaci iz izvještaja su važni u pogledu razumijevanja veličine problema. Izgleda da depresija ima trend rasta širom svijeta, uključujući najsavremenija društva i razvijene zemlje našeg doba, toliko da stopa rasta između 2005. i 2015. godine iznosi 18,4%, što je značajan skok. Depresija je češća kod žena (5,1%) nego kod muškaraca (3,6%). Žene su više pogođene negativnim posljedicama ove bolesti. Osim toga, učestalost ovog oboljenja je veća kod starijih nego kod mladih; Najugroženiji ljudi su oni dobi između 55 i 74 godina starosti. Prema izvještaju, među nefatalnim bolestima, grupa bolesti koja izaziva najveći gubitak zdravlja su depresivni poremećaji.

Pri tome, još jedna alarmantna pojava jeste rekordan porast upotrebe antidepresiva i njihove konzumpcije kao da su ti lijekovi dio dnevne ishrane. Prema studiji koju je uradio američki Nacionalni centar za statistiku zdravstva (NCHS), kada se poredi period 1988-1994 i 2005-2008, stopa povećanja upotrebe antidepresiva u svim starosnim grupama u SAD je oko 400%. Među najčešće korištenim lijekovima na receptu u SAD, antidepresivi su na vrhu.

Depresija je često praćena tugom, žalošću, nelagodom, iscrpljenošću, ravnodušnošću, nemirom, očajem, beznadežnosti, nervozom, napetosti, prazninom, bezvrijednošću i krivicom, uz pretjeranu zabrinutost, anksioznost i razne fizičke poremećaje. Ono najopasnije u ovome su, zapravo, suicidalne misli, koje počinju obuzimati pacijentov um u kasnijim stadijima bolesti. Ozbiljnost situacije se može razumjeti jasnije posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da milioni ljudi pokušavaju da izvrše samoubistvo svake godine, oko 800.000 njih i izgubi život, a prema izvještaju SZO, depresija je glavni pokretač samoubilačkih misli.

U borbi protiv depresije, redovno vježbanje, zdrava ishrana, redovan san, pozitivne promjena načina života, upotreba antidepresiva pod nadzorom ljekara specijaliste i podrška u vidu psihološkog liječenja može biti od koristi. Ali kao definitivno rešenje, uslovi koji postavljaju osnovu za depresiju moraju biti eliminisani.

Danas su društva pod uticajem stroge, hladne i ljubavi lišene atmosfere. Većina ljudi ima ogromnu sklonost ka sebičnosti, neosjetljivosti, mržnji, netoleranciji, neljubaznosti i konkurenciji. Većina ljudi više voli da radi ono što odgovara njihovim interesima, a ne njihovoj savjesti. Takav trend egocentrizma donosi nemir, zamor i napetost.

Ova osjećanja nisu tip osjećanja koje ljudsko tijelo može izdržati. Imati raspoloženje kontradiktorno čovjekovoj prirodi uzrokuje poremećaje u zdravlju uma, duha i tijela. Drugim riječima, dok su ljudi lišeni ljubavi, moralnih i duhovnih vrijednosti, približavaju se depresivnim poremećajima i psihološkim problemima. Ljudska duša ima dispoziciju koja ostaje zadovoljna sve dok je u potrazi za dobrotom, ljepotom i ljubavlju.

Usrećiti dijete koje je u stanju potrebe, umjesto da ga ignorišemo ili pomaganje siromašnom umjesto da ostanemo ravnodušni, stvarni su izvori najljepše radosti i sreće. Ljudska duša mora stalno biti hranjena samopožrtvovanjem, ljubavlju, moralnom i duhovnom ljepotom. U svakom pogledu, kvalitetan život se može postići na ovaj način. Egocentričan život u kojem stalno dominira bijes i mržnja nije pravi način života. Činjenica da većina ljudi čini ovu grešku nikoga ne bi trebalo prevariti. Ljudi mogu lako omogućiti da ljubav i mir prevladaju u njihovim srcima. Konflikti i kontradiktornost materijalističkog svijeta neće donijeti vrhunski kvalitet života ljudima, već naprotiv, samopožrtvovanje koje ljudi učine. U društvu koje razumije da svijet nije mjesto borbe, već ljubavi, poremećaji kao što je depresija će nestati u potpunosti.

Članak Adnana Oktara u američkom Herald Tribune-u & Rijadskoj viziji:

http://ahtribune.com/world/1691-depression.html

http://www.riyadhvision.com.sa/2017/06/06/the-leading-health-problem-worldwide-on-the-rise-depression/

2017-07-29 23:30:27

O ovoj stranici | Postavi kao pocetnu stranicu | Dodajte u favorite | RSS Feed
Sav materijal koji se nudi na ovoj stranici se moze kopirati i iskoristiti pod uslovom da se prikaze izvor
(c) All publication rights of the personal photos of Mr. Adnan Oktar that are present in our website and in all other Harun Yahya works belong to Global Publication Ltd. Co. They cannot be used or published without prior consent even if used partially.
© 1994 Harun Yahya. www.harunyahya.com
page_top