Živjeti za ‘like’ – nova pandemija socijalnih mreža

Socijalne mreže danas su dosegle 2 milijarde korisnika putem Facebooka i 1.4 milijardi Youtube-a. Korisnika Instagrama je oko 700 miliona. Na to možemo dodati 350 miliona na Snapchatu i 330 miliona na Twitteru. Ne bi bilo pogrešno reći da trećina svjetske populacije komunicira putem društvenih mreža.

(1) Ova zajednica dnevno dijeli količinu informacija koju je teško pojmiti. Korisnici Facebooka uploaduju 8 milijardi stavki u 24 sata. 400,000 sati video materijala se uploaduje na Youtube svakog dana. U međuvremenu, 500 miliona tvitova i 350 miliona slika procirkuliše Twitterom i Instagramom. S vremenom, ova masivna komunikacijska mreža je razvila svoja pravila. Dobiti “like” na Facebooku i Instagramu, dobiti retweet na Twitteru ili pregled videa na Youtube-u je postala nova mjerna jedinica za uspjeh među ljudima. Od prvog dana Facebook-a ljudi su kliknuli “like” 1.2 triliona puta. 4.5 milijardi „like-ova“ se dodijeli dnevno na Instagramu. Ove statistike pokazuju da je nova opasnost od ovisnosti čovječanstva na vratima.

(2) Biti afirmiran putem “like-ova”, biti prihvaćen i biti ispred drugih korisnika socijalnih mreža je postala nova opsesija čovječanstva. Kada se sjetimo da je preko 60% korisnika socijalnih mreža dobi ispod 30 godina, ubrzo postajemo svjesni kakav je to problem za naš svijet.

(3) Mnogim korisnicima društvenih medija je važnija njihova virtualna ličnost od one stvarne. Dijele svoje živote sa desetinama hiljada ljudi koje nikada nisu upoznali. Preuzimaju razne rizike da bi postali prihvaćeni i priznati u digitalnom društvu posredstvom “like-ova”. Slikaju “selfie” na najopasnijim lokacijama po svijetu – dok se penju na planinu, na neboderima, pod zemljom ili pod morem. Čak ne prezaju ni od ugrožavanja vlastitog života. Ovaj ekstremni način življenja ima jednu svrhu: dobiti što više “like-ova” na društvenim mrežama. Ne oklijevaju ni izokrenuti činjenice kako bi pobijedili u utrci “like-ova” i predstavili svoje živote što boljima. Prema podacima istraživanja Kaspersky Lab-a, jedna od 10 osoba iskrivljuje istinu zarad odobravanja na društvenim mrežama i pokušava se predstaviti drugačije od stvarnosti.

(4) Drugim riječima, “like” je od sredstva postao cilj. Za mnoge je internet mnogo više od pukog virtualnog svijeta već odavno. Postao je potpuna društvena realnost. Dobiti “like” je sada važnije nego biti popularan u stvarnom svijetu.

(5) Potreba za virtualnim “like-ovima” je prisilila korisnike Facebooka da 4.5 milijardi puta dnevno kliknu tu opciju, 3.2 milliona puta svake minute. Danas je jako teško zamisliti svijet bez “like” opcije. Sa primatom digitalnog nad stvarnim životima, psihološki poremećaji postaju digitalizirani, također. FOMO sindrom, akronim za strah od propuštanja (engl. Fear of Missing Out), bio je temom izučavanja mnogih važnih akademskih studija.

(6) (7) Globalni magazini, kakav je TIME, objavljivali su članke koji opisuju metode borbe protiv ovog psihološkog poremećaja koji se pojavio na društvenim mrežama.

(8) Oxford English Dictionary je dodao FOMO u svoj rječnik kao “anksioznost od osjećaja da ćemo propustiti uzbudljiv ili interesantan događaj koji se trenutno dešava negdje drugo, često potaknut sadržajem dostupnim na društvenim mrežama.” FOMO predstavlja ozbiljnu prijetnju Z generaciji, koja je posebno izložena intenzivnom korištenju društvenih mreža. Mlada generacija, još uvijek mlađa od 18 godina se osjeća jako loše ako se njihovi „tweetovi“ ne „retweet-aju“ i ako njihovi postovi ne dobiju “like-ove”, pa padaju u depresiju zbog popularnijih korisnika nego što su oni. Univerzitet u Kopenhagenu zove ovaj poremećaj "Zavist Facebook-a."

(9) Ovaj mračni aspekt socijalnih mreža odvlači lilnost u sve dublji ambis. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization - WHO), jedna osoba je izvršila samoubistvo svake protekle sekunde u prošloj godini. To je gotovo 800,000 ljudi širom svijeta koji su okončali svoje živote vlastitim rukama.

(10) Ogroman udio u ovom broju čine mladi ljudi, dobi između 19 i 24 godine. Samoubistvo je drugi najčešći uzrok smrti među ovom dobnom skupinom. Drugim riječima, ogroman dio svjetske mladosti živi na ivici psihološkog stanja u kojem samoubistvo vide kao rješenje svojih problema. Socijalne mreže ih potiču na ovo. Emitovanje uživo samoubistva na društvenim mrežama je svakodnevnica.

Godine 2008. Japanski odbor za informisanje je objavio da je gas hidrogen sulfid najprikladniji za samoubistvo. Slijedom te informacije, 220 ljudi je počinilo samoubistvo tim gasom. U drugom slučaju, koji se dogodio na Novom Zelandu, 8 ljudi je počinilo samoubistvo, a bili su potaknuti web stranicom koja je objavljena kao uzorak oproštajne poruke za samoubistvo. 

Online igrica naziva „Blue Whale“ uzrokovala je 130 samoubistava tinejdžera samo u Rusiji. Ovo ludilo poznato kao “izazov samoubistva” pojavilo se u vidu grupe na Facebooku. Grupa poremećenih ljudi je kreirala psihološki process koji stavlja pritisak na tinejdžere da počnu sa manjim aktima samonasilja, a da okončaju samoubistvom. Pod uticajem igre “Blue Whale”, mnogi tinejdžeri u Indiji, Engleskoj i Evropi, dobi od 15 do 18 godina, su sebi oduzeli život. Istraživanja koja se upravo sprovode, daju indikacije da socijalne mreže utječu na stopu samoubistava.

Ubrzanje komunikacije među ljudima pomoću socijalnih mreža je zapravo dobrodošlo unaprijeđenje. Tehnološki razvoj u samo jednoj godini je prevazišao onaj koji su naši preci ostvarili u njihovom cijelom životu. Ljudi se sreću i upoznaju. Uobičajena ljudska kultura se širi sada kada ljudi mogu jedni druge informisati i uputiti u ono što je pravedno i dobro. Naš svijet postaje bolje mjesto, generalno gledano. Nesumnjivo su socijalne mreže ključno sredstvo za povezivanje i sprijateljavanje trenutno. No, u našim rukama je odgovornost da spriječimo korištenje tog sredstva u negativne svrhe, kao što je savjetovanje mladih da počine samoubistvo ili izazivanje očaja i depresije.

Najznačajniji zadatak za nas u predstojećem periodu jeste da spriječimo da ova sjajna prilika izgubi svoj originalni cilj – da doprinese razvoju naše civilizacije. Ono što svijet treba je digitalni život uređen socijalnim standardima i pravilima koja obezbjeđuju putanju dobronamjernosti i mira, te pozivaju ljude na ujedinjavanje.

https://www.cazin.net/vijesti/harun-yahya-zivjeti-za-nova-pandemija-socijalnih-mreza

2017-10-11 05:29:16

O ovoj stranici | Postavi kao pocetnu stranicu | Dodajte u favorite | RSS Feed
Sav materijal koji se nudi na ovoj stranici se moze kopirati i iskoristiti pod uslovom da se prikaze izvor
(c) All publication rights of the personal photos of Mr. Adnan Oktar that are present in our website and in all other Harun Yahya works belong to Global Publication Ltd. Co. They cannot be used or published without prior consent even if used partially.
© 1994 Harun Yahya. www.harunyahya.com
page_top