Hajde da ublažimo muke Rohinja

Poznati kao najprogonjeniji i najnezaštićeniji narod na svijetu, Rohinja su etnička skupina koja je stoljećima dio Mianmara. Međutim, zbog svoje etničke pripadnosti i vjere, desetljećima su bili podvrgnuti nezamislivim strahotama. Njihova srceparajuća tragedija je postala intenzivno prisutna, uprkos ekstremnim mjerama koje je poduzela vlada Mijanmara da spriječi ostatak svijeta da dobije bilo kakav nagovještaj onoga što se stvarno događa. Masovni pokolji, silovanja, paljecine i mučenja su previše da bi ih svijet propustio. I sedam godina nakon intenzivnog pogoršavanja njihove situacije, još od 2010. godine, ne čini se da se situacija poboljšava.

 

Iako su Rohinje zajednica koja je stoljećima živjela u Burmi - što je historijska činjenica potkrijepljena službenim dokumentima - mianmarska vlada odbija ih priznati, a radije tvrdi da su oni ilegalne bangladeške izbjeglice. Iz tog razloga izbjegavaju ih nazivati "Rohinja," u tolikoj mjeri da je vlada nedavno uhapsila petero ljudi jer su našli kalendar za 2016. godinu koji je upućivao na Rohinje kao etničku skupinu.

Danas je oko 120.000 Rohinja ograničeno na život u nečovječnim logorima u svojoj domovini, te su lišeni najosnovnijih ljudskih prava, kao i pristupa sredstvima neophodnim za život. Čak im je potrebno i da dobiju dozvolu da stupe u brak ili da putuju igdje izvan njihovih sela. Progonjenje i ugnjetavanje od strane vojske i rasističkih budističkih grupa nikada nije bilo nista novo za njih, ali od 2010. godine njihova težnja je dostigla nepodnošljive nivoe. Zarobljavani su, mučeni, sakaćeni, silovani, spaljivani i protjerani iz svoje domovine u improvizovanim brodovima, tek da bi ih većina susjednih zemalja odbila primiti. Studija Yale univerziteta tvrdi da je do sada zlostavljano više od milion Rohinja, što predstavlja genocid.

Iako se oni koji su uspjeli stići do susjednih zemalja ponovo suočavaju sa veoma teškim okolnostima, što bi svakako zahtijevalo potpuno novi članak, razmotrićemo šta se dešava sa onima koji su ostali. Kao što je pomenuto, ovi pothranjeni ljudi, pored neselektivnog i nasilnog napada vojne i nasilne budističke mafije,lišeni su najosnovnijih ljudskih prava, uključujući i pravo na liječenje. Ti ljudi su praktično osuđeni na sporu smrt pred očima svijeta. Kako je holivudski glumac Matt Dillon napomenuo nakon svoje posjete ovoj oblasti: "Polako ih dave, nemaju nikakva očekivanja od budućnosti, niti igdje da odu". Zbog ove zvjerske situacije, priče poput one o smrti četrnaestogodišnjeg Muhameda zbog tetanusa, lako sprječive bolesti u normalnim uslovima, ili o dvadesetosmomjesečnom Hirolu, sada siročetu i opasno pothranjenom dječajku jer je izgubio majku zbog hepatitisa A jer nije dobila medicinsku njegu nedostatka medicinskog tretmana, su uobičajena svakodnevinica u ovom dijelu svijeta.

Nedavno je vojna operacija u pokrajini Rakhine prisilila 70.000 Rohinja da odu u Bangladeš, iako je poznato da je ta sredina generalno neprijateljski nastrojena prema njima. Međutim, ovog puta vojna operacija je bila još brutalnija nego uobičajeno, jer su sistematska silovanja provodili vojnici Mijanmara. U jednoj priči koju je ispričala žrtva, kada je uznemireni otac zatražio od vojnika da prestanu, oni rekli su: "Mi vam ne radimo čak ni ono što nam je naređeno da radimo u Ouli Pari". Matthew Smith, iz zagovaračke grupe Fortify Rights, ukazuje na ovaj zlovarski trend i kaže: "Ovo nije nešto što su počinili vojnici koji su zastranili, niti zločin koji je počinjen spontano. Jasno nam je u ovom trenutku da snage državne bezbijednosti sistematski siluju žene i djevojke Rohinja ".

Za neke članove vojske Mjanmara poznato je da koriste silovanje kao taktiku protiv etničkih žena, ali posebno u proteklih šest mjeseci izvještaji o sistematičnom silovanju su se naglo povećavali. Smit nastavlja: "Bilo je izliva toga, a posebno u novembru, to je bilo neuobičajeno čak i za brutalne standarde vojske Mijanmara".

Nekada heroj grupe za ljudska prava širom svijeta, de facto liderka Burme Aung San Suu Kyi navodi: "Vojne probleme treba ostaviti vojsci".

Ovo je posebno neočekivano s obzirom na to da su dame prirodno saosjećajne i pune ljubavi, naročito kada su majke. Međutim, u šokantnom volte-face o njenim bivšim principima ljudskih prava radi politike, ona poriče da postoji etničko čišćenje u Mjanmaru i čak tvrdi da Rohinje ubijaju jedni druge. Ovaj skandalozni stav bio je dovoljan da uznemiri i izazove osude cijelog svijeta, pa čak i njenih najlojalnijih pristalica. Iznenađujuće je da vlada ne želi nikakvu istragu UN-a u regionu.

Nažalost, međunarodni odgovor je izostao. Uprkos sumnjivoj sličnosti sa masakrom u Srebrenici 1995. godine, kada je oko 8.000 bosanskih muslimana, koji su navodno bili pod zaštitom UN-a, poklani na očigled svih, većina zemalja jednostavno odlučuje da šuti.

Teroristi koji su uspjeli da se infiltriraju u mirnu budističku zajednicu, pokazuju uznemirujuću količinu mržnje i nasilja prema muslimanima, koji su živjeli tamo kao mirna i tiha zajednica vijekovima.

Zvaničnici UN eksplicitno navode da je krajnji cilj burmanske vlade i vojske etničko čišćenje. Phil Robertson iz HRW-a se pita zašto u državi nije dozvoljena nikakva istraga ako je vlada toliko sigurna da nema ničega pogrešnog: "Naš odgovor za nju bi bio da ako nije postojao tako veliki problem, zašto onda ne dozvoli Vijeću za ljudska prava UNa misiju za utvrđivanje činjeničnog stanja u tim područjima i ne pruži im neograničen pristup."

Kao što je to elokventno rekao premijer Malezije Najib Razak, lider zemlje koja je pokazala veoma pohvalan pristup prilivu izbeglica Rohinja: "Svijet ne može sjediti mirno i gledati genocid koji se odvija. Svijet ne može samo reći 'Čujte, to nije naš problem ". To jeste naš problem".

Zaista, to je naš problem. Svako ljudsko biće na ovoj planeti je odgovorno kada je neki drugi čovjek povrijeđen. Hajde da budemo dorasli zadatku i učinimo naš dio u ublažavanju bolova i patnji nedužnih ljudi. 

https://www.cazin.net/vijesti/harun-yahya-hajde-da-ublazimo-muke-rohinja

2017-10-28 07:32:09

O ovoj stranici | Postavi kao pocetnu stranicu | Dodajte u favorite | RSS Feed
Sav materijal koji se nudi na ovoj stranici se moze kopirati i iskoristiti pod uslovom da se prikaze izvor
(c) All publication rights of the personal photos of Mr. Adnan Oktar that are present in our website and in all other Harun Yahya works belong to Global Publication Ltd. Co. They cannot be used or published without prior consent even if used partially.
© 1994 Harun Yahya. www.harunyahya.com
page_top