Graditelji Savršenih Saća: Pčele

Spremi knjigu

Download (DOC)
Download (PDF)
Kupi knjigu
Komentari

Dijelovi knjige

< <
1 / total: 1
|

Graditelji Savršenih Saća:Pčele

honeybee

S vi znate pčelu. Mnogi od vas ste je vidjeli u crtanim filmovima koje svakodnevno gledate na televiziji, čak ste je mnogo puta vidjeli i uživo. Ali, mislim da opet ima mnogo toga što vi ne znate o njoj...

honeybees
bal arıları

Neki dan sam sa mamom i babom išao u šumu na izlet. Proveo sam veoma lijep dan. Međutim, najljepše od svega je što sam, u predahu šetnje, stekao jednu malu, ali za mene veliku i dragocjenu prijateljicu. Svoju malu prijateljicu nikada neću zaboraviti.

Interesira vas koga sam upoznao, zar ne? Bila je to jedna simpatična pčelica. Došla je blizu mene i počela letjeti oko mene. Zato što je došla sasvim blizu, postao sam veoma napet, plašeći se da će me ujesti. "Molim te, nemoj me ujesti. Boljet će me!", nesvjesno sam povikao. I, u tom trenutku dogodilo se nešto nevjerovatno; pčelica je počela pričati sa mnom.

PČELA: Ne želim te ujesti. Hoću samo da budem prijatelj sa tobom.

NEDIM: Stvarno? Meni bi to bilo veoma drago.

PČELA: Ako želiš, ja bih da ti se predstavim, da ti ukratko ispričam o sebi ono što ti možda ne znaš o nama, pčelama. Ja sam pčela radilica. Zajedno sa hiljadama svojih prijatelja, živim u udubljenjima ovih drveća koje vidiš okolo.

NEDIM: Kako ti imaš mnogo prijatelja! Dobro, a šta ti i tvoji prijatelji radite čitav dan?

PČELA: Čistimo košnicu u kojoj živimo, skupljamo hranu vani i donosimo je u košnicu, proizvodimo pčelinje mlijeko, brinemo se o temperaturi i sigurnosti košnice...

NEDIM: Dobro, a zar se nikako ne umarate od tolikog posla?

Pčele u košnici obavljaju različite poslove. Neke skuplju hranu, neke čiste košnicu, a neke proizvode med.

bal arıları

PČELA: Ne. Mi, pčele radilice, veoma lijepo među sobom vršimo raspodjelu poslova i zaduženja. Zbog toga se nikako ne umaramo. Naprimjer, moj sadašnji posao je gradnja saća u koja ćemo pohranjivati med... 

NEDIM: Ima nešto što me je uvijek zanimalo u vezi pčela; kako vi dolazite na svijet?

PČELA: Možda si već ranije čuo; u svakom pčelinjem gnijezdu postoji pčela zvana matica. Ona u određeno vrijeme polaže jaja. Ali, iz jaja odmah ne izlazimo mi, kako ti vjerovatno misliš. Iz ovih jaja izlaze takozvane larve, bijeli crvići koji nemaju noge, krila, oči i koji, zapravo, uopće i ne liče na nas! One izvjesno vrijeme provode u čahuricama koje su ovijene oko njih. U tom periodu one se dobro hrane, a nakon toga izlaze iz svojih čahurica u obliku gotovo istom kao što sam ja.  

NEDIM: Veoma zapanjujuće! Ali, mene još uvijek nešto interesira. Zar ne nastaje nered u vašem životu zato što ste mnogobrojni?

kraliçe arı

PČELA: Ne, naprotiv, među nama postoji jedan savršen red. Hiljade pčela živi u košnici, bez apsolutno ikakvog nereda i neometano obavljamo sve svoje obaveze.

NEDIM: To je veoma interesantno! Ne razumijem, kako pravite red kada vas je toliko mnogo? U mom razredu nas ima svega 30 đaka, a opet učiteljica ima velikih problema dok nas smiri. Ali vas je mnogo mnogo više i vi to među sobom tako jednostavno uspijevate!

PČELA: To što si zbunjen je sasvim normalno. Pošto, i prije su ljudi bili zbunjeni ovim činjenicama. Čuo sam čak da su vaši naučnici tražili odgovore na pitanja poput toga kako osiguravamo ovaj red, prema čemu određujemo svoja zaduže-nja, kako mi skladno i neometano radimo, a tako smo mnogo-brojni. Ukratko ti mogu dati sljedeći odgovor na tvoje pitanje: Svi mi imamo određene zadatke; marljivo ih ispunjavamo i uvijek nastojimo da se red ne poremeti.

arı larvası
 

Jaja, koja matica polaže u saća, prvobitno liče na crviće koje možete vidjeti na slikama dolje. Ove larve se vremenom razviju i dobiju poznati oblik pčele. Na najdonjoj slici se vide pčele radilice okupljene oko matice.

Dok sam sa velikom pažnjom i interesovanjem pratio ono što mi priča pčela radilica, čuo sam kako me mama traži: "Nedime, Nedime, gdje si?" Došlo je dakle vrijeme rastanka.

NEDIM: Mama me zove. Izgleda da ću morati ići. Veoma mi je drago što smo se upoznali. Hvala ti, pčelice, na svemu što si mi ispričala.

PČELA: I meni je također drago što smo se upoznali. Možda se opet nekada sretnemo. [ta misliš o tome da se sljedeće sedmice sastanemo na istom mjestu? Mogla bih te, ako želiš, odvesti do naše košnice i pokazati ti saće u kojem pravimo med.

NEDIM: Drago bi mi bilo. Naravno, ako mama i babo pristanu ponovo doći ovamo.

PČELA: Vidimo se, onda, sljedeće sedmice.

ağaçta toplanmış arılar balarıları
balarıları

Na slici pored prikazane su pčele koje se međusobno hrane, a na desnoj slici (odmah ispod) vide se pčele koje polijeću iz košnice.

Na slici pored vide se radilice kako hrane larve. Na slici iznad vide se pčele koje su pustile roj na drvetu.

 

Odmah po povratku kući uzeo sam "Malu enciklopediju životinja" koju mi je babo poklonio na moj rođendan. Prelistao sam brzo stranice i došao do poglavlja o pčelama. Ono što mi je prvo zapelo za oko bila je slika male pčele. Osjetio sam da sam već poželio svoju malu drugaricu, svoju pčelicu...

balarıları

Sa velikim interesiranjem počeo sam čitati ono što piše u vezi pčela. Ostao sam zapanjen pred onim što sam pročitao. Uopće nisam primijetio kako vrijeme prolazi. Mama je ušla u moju sobu, brinula se zašto se ne čujem i zašto tako dugo ne izlazim iz sobe. Sa velikim uzbuđenjem sam joj počeo pričati o pčelama.

bal arısı
Bal arısı

Lijevo se vide pčele radilice čija je dužnost da izbace vani mrtve pčele, larve i sve ono što bi moglo ugroziti zdravlje i sigurnost u košnici.

NEDIM: Mama, znaš li da pčele imaju savršene karakteristike koje je teško shvatiti? Da ti, naprimjer, ispričam ono što sam zadnje pročitao: vjerovatno znaš da se ženke brinu o čistoći košnice. Iz košnice izvlače i bacaju komadiće čahure iz koje je izašla pčela, pčele koje su umrle u košnici i slične strane materije koje su dospjele u košnicu. Dobro, a znaš li šta rade sa velikim komadima koje ne mogu izbaciti vani? Da ne bi proizvodilo bakterije i time ugrožavalo zdravlje pčela, one ga oblažu sa jednom materijom koja se zove "propolis". Najveća karakteristika ove hemijske materije, zvane propolis, je što ona ne prima bakterije... Ali, ovaaaaj... A, znaš li ti, mama, kako pčele dolaze do ove materije? Dotle još nisam pročitao. Možda ću ti kasnije objasniti i to.

MAMA: Pčele su male, ali vrlo pametna bića... Ali, naravno, bilo bi pogrešno misliti da ta pamet pripada njima. Postoji njihov Stvoritelj koji ih je naučio svemu onome što one rade. Kada sam bila u tvojim godinama i ja sam pročitala jednu knjigu o njima i bila sam, kao i ti, veoma oduševljena njihovim izvanrednim karakteristikama. Ti nastavi sa čitanjem, ako hoćeš. Meni opet, kad god želiš, možeš ispričati kada nađeš nešto zanimljivo.

Mama je izašla iz sobe, otišla je pripremati večeru. Pitanje od maloprije mi se još uvijek mota poglavi. Kako pčele dolaze do materije zvane propolis i kako uče da je koriste? Sa velikom pažnjom sam nastavio sa čitanjem.

U nastavku knjige se objašnjavao odgovor na pitanje koje me je zanimalo: Kako pčele proizvode propolis? Prvo, uz pomoć donje vilice, iz pupoljaka određenih drveća sišu ljepljivu materiju zvanu "smola". Potom, miješajući smolu sa pljuvačkom, proizvode propolis, nakon čega ga pohranjuju u specijalne kesice na zadnjim nogama i odnose ga u košnicu.

balarıları
balarıları

Ne slici desno vide se pčele radilice koje, gurajući, iz košnice izbacuju stranu pčelu. Na slikama se vide pčele kako iz pupoljaka drveća sišu ljepljivu smolu, od koje će potom proizvoditi propolis.

bal arısı

U nastavku knjige se objašnjavao odgovor na pitanje koje me je zanimalo: Kako pčele proizvode propolis? Prvo, uz pomoć donje vilice, iz pupoljaka određenih drveća sišu ljepljivu materiju zvanu "smola". Potom, miješajući smolu sa pljuvačkom, proizvode propolis, nakon čega ga pohranjuju u specijalne kesice na zadnjim nogama i odnose ga u košnicu.

Ona velika strana tijela što ih ne mogu izbaciti iz košnice, pčele oblažu ovom materijom pohranjenom na zadnjim nogama. Tako one ova tijela dovode u položaj bezopasnih materija koje ne mogu primati bakterije.

Dobro, ali od koga su sve to pčele naučile? Kako znaju da mrtvo biće ili otpadna materija mogu štetiti živim bićima u košnici? To sam čak i ja nedavno naučio. To nisu podaci koje bi insekt mogao znati! Sve više me vukla znatiželja! Zar su pčele pametne kao i čovjek?

Knjigu uopće nisam ispuštao iz ruku. "Sasvim je očigledno da ima mnogo toga što ja ne znam o pčelama", pomislio sam. Još uvijek imam dosta pitanja u glavi na koja ne bih znao odgovoriti. Ali, znao sam da ću odgovore naći, prije ili kasnije.

U nastavku knjige govori se o tome kako pčele prave med. Od prije znam da pčele prave med i da zbog toga prave saće. Premda je proces njihovog nastanka jedan zaseban fenomen, ja ništa nisam znao o tome kako pčele prave saće.

Izgradnju, ili pletenje saća pčele započinju s vrha. I, od strane različitih pčela plete se prema dolje, i to sa 2-3 različita mjesta. Nije mi jasno kako saće može biti tako pravilno, a plete se sa različitih strana. A, osim toga, nemoguće je vidjeti mjesta spajanja ovih strana.

Mnogo puta vidio sam kako mama plete, ali pletenje je uvijek počinjala iz jedne tačke. "Kako bi džemper izgledao kada bi ga počela plesti sa tri različite strane?", pomislio sam. Rezultat vjerovatno ne bi bio baš dobar... U tom slučaju, pčele bi morale biti bića koja su ustanju praviti precizne proračune...

altıgen petekler
Nedim se trudi nacrtati ravnomjerne i besprijekorne šestougaonike. Ali, bez sprave, kao što je linijar, nije mogao biti uspješan kao pčele. I vi to možete probati, kako biste se uvjerili da je to nemoguće.

Uzeo sam olovku i jedan list iz bloka za crtanje. Sa nekoliko krajeva počeo sam crtati šestougaonike. I sve to nastojao sam napraviti bez ikakvih računanja i bez korištenja bilo kakvih sprava kao što su uglomjer, linijar. Ali, nakon kratkog vremena sam shvatio da je to nemoguće. Ali, kako to pčele uspijevaju? Kako one, čak bez ijedne greške, uspijevaju plesti šestougaona saća?

Druga zanimljivost koja je najviše privukla moju pažnju jeste da svaka pčela, koja se naknadno uključi u pletenje saća, može odmah razumjeti u kojoj fazi se nalazi izgradnja i odmah krenuti sa te tačke. Dok pčele nastavljaju sa pletenjem saća sa različitih strana, sve pčele koje se kasnije pridruže pletenju počinju plesti iz sasvim drugih uglova. I umjesto da se pojavi veliki nered, nastaje jedan krajnje savršen sklop.

bal peteği
bal peteği

Na saću, koje pčele pletu sa velikom preciznošću, nemoguće je vidjeti mjesta spajanja. Saće je u jednom komadu, kao da je proizvedeno od strane samo jednog pletača. Ovo je zaista zapanjujuće, pošto pčele pletenje saća počinju iz različitih krajeva i sa različitim ćelijama, ili šestougaonicima.

U enciklopediji se također govori i o tehnikama koje pčele koriste prilikom proizvodnje meda, a savršenstvo, koje je i tu vidljivo, također me je zapanjilo. Osjećao sam se veoma uzbuđenim. Prema onome što sam pročitao, osnovni sastojak meda je nektarin koji pčele prikupljaju iz cvijetnih i voćnih pupoljaka. Nakon što ga prikupe, pčele nektar pretvaraju u med.

U knjizi se govorilo o još nečemu što je veoma bitno: proizvodnja meda zahtijeva veliki trud. Na primjer, da bi prikupile samo pola kilograma nektara, 900 pčela mora raditi cijeli jedan dan. Moja zapanjenost rasla je što sam više čitao matematičke proračune: da bi proizvele 450 grama čistog meda, oko 17 hi-ljada pčela mora sletjeti na 10 miliona cvjetova. Za njih je ovaj posao, dakle, krajnje naporan. Unatoč tome, pčele pokazuju izuzetnu marljivost i proizvode mnogo, mnogo više meda nego što im je potrebno. Povrh svega, neiskorištavanjem veće količine meda, pčele, također, osiguravaju veliku korist za nas ljude.

bal arıları

Nikako da dođem sebi. Unatoč tome što su to malena bića od svega nekoliko centimetara, pčele obavljaju tako velike poslove da jednostavno čovjeka ostavljaju bez daha. Sa kojim razumom, talentom, kojom snagom uspijevaju sve ovo obaviti? Kako su postigle pamet, svijest ili hemijsko i matematičko obrazovanje koje je potrebno da bi se sve ovo realiziralo? Zašto tako marljivo neprestano proizvode med?

Sa knjigom u ruci, otišao sam do babe. Ispričao sam mu sve ono što sam pročitao i pitao ga kako pčele uspijevaju sve to uraditi. Osmjehnuvši se, babo me pomilova po kosi i reče:

BABO: Tačno je sve što si rekao. Kod pčela je uočena velika pamet i velika vještina. Samo kod njih? Zapravo, kod svih životinja, čak na svakom mjestu u kosmosu postoji jedno veliko savršenstvo! Ali, prvo ću ti pročitati jedan ajet iz Kur'ana, koji ti može poslužiti kao odgovor na tvoja pitanja u vezi sa pčelama. Slušaj dobro:

bal arısı

"Zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!" Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju

(An-Nahl, 68-69)

NEDIM: Sada mi je mnogo jasnije, babo. Svi ovi savršeni postupci događaju se Allahovim nadahnućem. Allah, dž. š., veoma je milostiv prema nama, nadahnjuje pčele da proizvode med koji je koristan za nas. Otkrivanjem Allahovih blagodati, čovjeka obuzima veliko oduševljenje.

bal arısı

BABO: Kao kod istraživanja pčela, isto oduševljenje osjetit ćeš pred savršenstvom koje će se pred tobom pojaviti ako se detaljnije pozabaviš mravima ili komarcima, devama, pticama, ribama, cvijećem, drvećem, zvijezdama, morima, okeanima, ukratko: bilo čime iz prirode koja nas okružuje. Sve to upućuje nas na činjenicu da je svaki dio kosmosa prekriven jednom velikom umjetnošću. Ta umjetnost je umjetnost Allaha, dž. š., Onoga koji je stvorio tebe, mene, mamu, pčele, papagaje, zečeve, vjeverice, planete, kosmos, Sunce, Mjesec, dakle Stvoritelja svega. Allah, dž. š., vlasnik je svega. Sve nastaje Njegovim znanjem i dozvolom. On je, također, Onaj koji je stvorio i pčele. Svi njihovi postupci su sa Allahovom dozvolom. Pamet, koju vidimo kod njih, samo je odraz Allahove beskonačne pameti. Ako ovako budeš posmatrao sve okolo, odmah ćeš vidjeti sa koliko mnogo fenomena smo okruženi.Tačno je ono što babo kaže. Nesumnjivo je da razum, koji se oslikava u svemu onome što nas okružuje, posjeduje svog uzvišenog i savršenog vlasnika. "To svemoćno i uzvišeno Biće nesumnjivo je Allah, dž. š., Tvorac svega", pomislio sam. Našao sam i odgovore na sva pitanja koja su mi se vrzmala po glavi. Pčele nisu ispoljavale razum koji pripada njima. A nije ni moguće da one posjeduju takav razum. One postupaju u skladu sa nadahnućem svoga Stvoritelja, Allaha, dž. š., i zbog toga mogu pokazati izvanrednu pamet koja nas ostavlja zapanjenim.

Svim svojim drugovima, rođacima, mami i babi, tokom cijele sedmice objašnjavao sam ono što sam naučio o pčelama. Na kraju, došao je vikend. Pitao sam babu hoćemo li opet ići u šumu.

NEDIM: I ovog vikenda ćemo ići u šetnju šumom, je l' da, babo

BABO: Zapravo, ovog vikenda nismo namjeravali, ali ako hoćeš možemo ići, zašto da ne!

Bio sam i veoma sretan, a i uzbuđen zbog toga što je babo pristao da idemo u šumu. Da li ću možda ponovo moći vidjeti pčelu što je pričala sa mnom?

bal arısı

 

Kada smo stigli u šumu, moje uzbuđenje dosta se povećalo. Htio sam što prije otići na mjesto susreta sa pčelom. Počeo sam razgovor sa babom. Rekao sam mu da želim malo prošetati okolo. Odobrio mi je, ali pod uvjetom da ne ostajem dugo. Otrčao sam do mjesta susreta. Moja prijateljica čekala me je tamo; sasvim je sigurno da je stigla mnogo prije.

NEDIM: Merhaba! Veoma sam srećan što se ponovo vidimo

PČELA: I meni je veoma drago. Dobro došao! Hajde da održim obećanje, da ti pokažem saće.

NEDIM: Može. Znaš li da sam, inače, cijelu sedmicu proveo razmišljajući o vašim savršenim saćama? Sa nestrpljenjem očekujem da ih vidim.

bal arısı, bal peteği

Iz šupljina drveća, udaljenih nekoliko koraka ispred, dopiralo je strašno zujanje pčela. Naravno da tamo ne bih smio ići da nije moje prijateljice pored mene. Ali, moja mala prijateljica mi je rekla da mi se ništa loše neće desiti. Ja sam vjerovao svojoj prijateljici.

Unatoč tome što je, kada smo se sasvim primakli, iz šupljina dopiralo zujanje, ja sam se sjetio da tamo, zapravo, vlada veliki sklad. Pčele su jedne od najvrjednijih životinja i rade bez trena predaha, stalno proizvodeći ukusni med koji će biti od koristi ljudima. Moja mala prijateljica, pčela, dovede me sasvim blizu saća. To su tako precizno izgradile da je prosto nemoguće ne čuditi se kako su tako malena bića proizvela tako savršeni sklop.

Saće koje sam vidio bilo je načinjeno od veoma pravilnih šestougaonika. Protekle sedmice učiteljici sam rekao da imam nekoliko pitanja koja me zanimaju u vezi sa šestougaonicima. Ona mi je ukratko opisala šestougaonike. Ali, mene je zanimalo više od toga: kada pčele grade šestougaona saća šta moraju imati u vidu? Ovaj put sam pitao svoju malu prijateljicu. Ona mi je rekla da će najbolji odgovor na to pitanje dati najstarija radilica, pčela učenjak. Potom je pozvala pčelu učenjaka, koja je na moje pitanje dala sljedeći odgovor:

bal arıları, petek, altıgen

PČELA UČENJAK: Kada pravimo šestougaona saća, mi pazimo na unutrašnje uglove ćelija saća. Dakle, veoma dobro moramo proračunati unutrašnje uglove od kojih svaki iznosi po 120 stepeni. Pored toga, veoma je važan i ugao ćelija u odnosu na zemlju. Ako sve drugo podesimo, a ovo zanemarimo, nesumnjivo je da će doći do greške u saću i da će se sav med, koji smo ponranili u saća, prosuti.

NEDIM: Meni je, zapravo, teško sve to shvatiti. Zato što je ova tema za mene veoma strana. Dobro, ali kako se događa da vi sa lahkoćom vršite sve te proračune? Kako uspijevate pogoditi unutrašnje uglove ćelije od 120 stepeni? Povrh svega, vi ne koristite nikakve pomoćne alate, a saća su tako savršena. Sjetih se kada sam ja pokušao crtati šestougaonike, i kada sam listove ispunio neuspjelim geometrijskim oblicima... Moje oduševljenje prema vama još više se povećalo.

bal arıları

Kada prave saće, pčele prave proračun uglova kao da su majstori ili inžinjeri. Saće koje one naprave jedno je inžinjersko čudo. Nesumnjivo je da same male pčele ne mogu vršiti ove proračune. Kao i sva druga živa bića u prirodi, i pčele se ponašaju prema nadahnuću koje dolazi od Allaha, dž. š.

PČELA UČENJAK: Nemoj prema nama osjećati oduševljenje. Mi to ne radimo samostalno. Sve su to sposobnosti kojima smo podučene od rođenja. Mi, dakle, dolazimo na svijet podučene da možemo sve ovo obavljati. Mi se međusobno ne podučavamo tome.

NEDIM: Vi pokazujete savršenu pamet. Svi ljudi trebaju saznati o tome što vi radite. Ako dozvoljavate, htio bih vam postaviti nekoliko pitanja.

PČELA UČENJAK: Naravno...

NEDIM: Zašto saće pravite od šestougaonika?

PČELA UČENJAK: Razumijem: interesira te zašto saće pravimo od šestougaonika, a ne od pe tougaonika, četverougaonika, osmougaonika ili trougaonika... Kada bismo ih pravili u bilo kojem drugom obliku, pojavila bi se mjesta koja ne bismo mogli koristiti. Tako bismo mogli pohraniti manje meda, a i trošili bismo više voska za punjenje praznina. Zapravo, mogli bismo praviti i trougaonike i četverougaonike, ali među ovim oblicima šestougaonik je najpraktičniji. Unatoč tome što imaju istu zapreminu, mi utrošimo manje voska kada pravimo šestougaonike nego kada bismo pravili četverougaonike ili trougaonike. Dakle, mi najviše meda možemo pohraniti u šestougaona saća, a najmanje voska i trošimo kada pravimo saća tog oblika.

Nisam mogao povjerovati ušima! Simpatična mala pčela držala mi je čas matematike... Bilo je još mnogo toga što sam htio pitati i saznati. Međutim, postalo je veoma kasno. Zato sam se morao rastati od pčele učenjaka i sa svojom prijateljicom krenuti prema babi.

 

NEDIM: Znaš li da me je poznanstvo sa tobom i ostalim pčelama mnogo obogatilo. Očigledno, prije nisam bio svjestan ljepota koje su se nalazile oko mene, koje se čak nalaze ispred mog nosa. Vi ste mi pokazali da u cijelom svemiru, u svakom dijelu Zemlje postoji jedan savršen poredak. Nadam se da ću ubuduće uvijek biti svjestan ovog savršenstva. Mnogo vam hvala.

bal arıları, çiçek, nektar

Na slikama se vide pčele kako sa cvijeća kupe materijal potreban za proizvodnju meda.

PČELA: Nema na čemu, moj mali prijatelju... Ne zaboravi, nijedno od ovih savršenstava ne pripada nama. Mi samo provodimo u djelo ono čemu smo podučene. Neka ti je sa srećom.

ADok sam se rastajao sa pčelom, čuo sam babin glas kako odjekuje šumom. "Nedime!", dozivao me je. Prošlo je dosta vremena. Trčeći sam otišao do mame i babe. Stalno sam mislio na svoju malu prijateljicu i ono što mi je ispričala pčela učenjak. U trenutku kada sam sjedao u auto, ugledah leptira na autu. Na krilima je imao predivan sklad boja i simetriju. Odlučio sam prelistati svoju enciklopediju i saznati nešto više o ovom također malom biću koje mi skrenu pažnju.

Beskonačno je mnogo ljepota koje je stvorio Allah, dž. š. Znam da ima mnogo toga što moram naučiti.

bal arısı, kelebek

 

1 / total 1
|
Knjigu “Graditelji Savršenih Saća: Pčele” Haruna Jahje možete čitati online, podijeliti na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, sačuvati na svoj kompjuter, korisiti u svojoj zadaći i drugim radovima, i objavljivati, kopirati i reproducirati je na svojoj web stranici ili blogu bez ikakve naknade, uz jedinu obavezu navođenja ove stranice kao izvora.
O ovoj stranici | Postavi kao pocetnu stranicu | Dodajte u favorite | RSS Feed
Sav materijal koji se nudi na ovoj stranici se moze kopirati i iskoristiti pod uslovom da se prikaze izvor
(c) All publication rights of the personal photos of Mr. Adnan Oktar that are present in our website and in all other Harun Yahya works belong to Global Publication Ltd. Co. They cannot be used or published without prior consent even if used partially.
© 1994 Harun Yahya. www.harunyahya.com
page_top