< <
21 / total: 25

Karunova Oholost i Kazna

Karun je druga osoba, uz Faraona i njegove vojnike, za koju nam se saopćava da je uništena u vrijeme Musaa, a.s.

Pogledamo li u Kur'an, vidjet ćemo da je Karun bio od Musaovog naroda (od Israilovog soja), a i da je posjedovao veliko bogatstvo u Misiru.

U narednom ajetu se ističe kako je Karun, zajedno sa Faraonom, istupio protiv Musaa, a.s.:

Mi smo poslali Musaa sa znamenjima Našim i dokazom jasnim

Faraonu i Hamanu i Karunu, ali su oni rekli: "Čarobnjak i lažov!" (Al-Mu'min, 23-24)

Krajnje je pozorno to što je Karun, koji je bio zajedno sa Faraonom, u isto vrijeme, bio vlasnik ogromnog bogatstva:

Karun je iz Musaova naroda bio, pa ih je tlačio, a bili smo mu dali toliko blaga da mu je ključeve od njega teško mogla nositi gomila snažnih ljudi... (Al-Qasas, 76)

Bogatstvo i položaj koji je postigao kod Faraona načinili su Karuna pomamnog i drskog silnika prema vlastitom narodu. Kao što je negirao Musaa, a.s., isto tako je i, razmetanjem, sinovima Israilovim nastojao učiniti privlačnim dunjalučki život. Allah, dž. š., u Kur'anu na slijedeći način objašnjava Karunovu oholost i ugledanje na njega onih od od sinova Israilovih koji su bili slabe vjere:

I iziđe on pred narod svoj u svom sjaju. "Ah, da je i nama ono što je dato Karunu!" - govorili su oni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu - "on je, uistinu, presretan." (Al-Qasas, 79)

A kako god se nikako nisu ugledali na Karuna, iskreni vjernici među sinovima Israilovim su shvatili da se, u biti, on nalazi u jednoj jadnoj neupućenosti, te su mu davali slijedeće savjete:

... "Ne budi obijestan, jer Allah ne voli one koji su obijesni!" - govorili su mu ljudi iz naroda njegova –

''i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine." (Al-Qasas, 76-77)

Isti ti vjernici savjetovali su i jevreje, koji su se ugledali na Karuna, upozoravali ih da se ponašaju i razmišljaju dostojanstvom vjernika, da žude za Allahovim zadovoljstvom, a ne za prolaznim dunjalučkim ljepotama:

..."Ah, da je i nama ono što je dato Karunu!" - govorili su oni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu - "on je, uistinu, presretan."

"Teško vama!" - govorili su učeni - "Onome koji vjeruje i čini dobra djela bolje je Allahova nagrada, a bit će samo strpljivima pružena." (Al-Qasas, 79-80)

 

Croesus

Unatoč tome što je bio od Musaovog naroda, Karun je u Egiptu, pored Faraona, stekao ogromno bogatstvo. u Kur’anu se saopćava da je bilo teško nositi čak i ključeve njegovih riznica.

Međutim, naspram svog ovog bogatstva, koje mu je podareno kao Allahovo iskušenje, Karun se uobrazio i uzoholio. Nakon toga je Allah, dž. š., uništio njegovo blago i učinio poukom za pagane, koji su mu zavidjeli i okrenuli leđa vjeri, a i za one koji će doći poslije.

""I iziđe on pred narod svoj u svom sjaju..." (Al-Qasas: 79)

"I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti..." (Al-Qasas: 81)

Što se tiče temeljnog razloga Karunove stranputice, on se nalazi u njegovom vjerovanju da ''posjeduje znanje'', odnosno u oholosti proistekloj iz ubješenja da je superiorniji od ostalih insana:

"Ovo što imam stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim" - govorio je on. A zar nije znao da je Allah prije njega uništio neke narode koji su bili od njega jači i koji su bili više nakupili - a zločinci neće o grijesima svojim ni ispitivani biti. (Al-Qasas, 78)

Međutim, Karunovo uzdizanje i oholost nisu mu priredili nikakvu fajdu već nesreću. Zato što se pobunio protiv Allaha, dž. š., i bio nezahvalan, zato što je bjesnio u velikoj oholosti svojoj, misleći da je bogatstvo stekao svojim znanjem, sam je sebe odveo u patnje, shvatio je da je naspram Allaha, dž. š., bio sasvim sam i jedan jadni rob pošto je njegovo ogromno bogatstvo, koje ga je odvelo u oholost i bilo razlog što su se neupućeni ugledali u njega, bilo sasvim uništeno od strane Allaha, dž. š.:

I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći. (Al-Qasas, 81)

Uporedo sa ovim uništenjem, Karun je na kraju postao predmet razmišljanja i pouke za svoje savremenike, a, u isto vijeme, i za potonja pokoljenja. Oni koji su se dan prije ugledali u njega shvatili su da je, zapravo, prolazno i bezvrijedno ono što su tako strasno željeli. Vidjeli su da oholi, na kraju, neće moći postići spas i da će neminovno polagati račun pred Allahom, dž. š.:

A oni koji su ranije priželjkivali da su na njegovu mjestu, stadoše govoriti: "Zar ne vidite da Allah daje obilje onome od robova Svojih kome On hoće, a i da uskraćuje! Da nam Allah nije milost Svoju ukazao, i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da nezahvalnici nikad neće uspjeti?" (Al-Qasas, 82)

Tako je i Karun bio od onih koji su, poput Faraona i Hamana, doživjeli uništenje:

I Karuna i Faraona i Hamana; Musa im je jasne dokaze donio, ali su se oni na Zemlji oholo ponijeli i kaznu nisu izbjegli. (Al-'Ankabut, 39)

Kazivanje o Karunu nam pokazuje da oni koji se, zbog svog imetka i bogatstva, uzdižu, ili ohole, doživljavajući se kao znaniji ili pametniji od ostalih, apsoluno nisu mili Allahu, dž. š. Osim Karuna, Allah, dž. š., nam daje primjere i drugih minulih naroda. i prije je bilo civilizacija koje su dostizale veliku moć i materijalnu raskoš, ali nijedne od njih danas nema na licu Zemlje. Allah, dž. š., je uzeo duše i onih koji su mislili da gospodare Svijetom; njihove raskošne palače su do naših dana dospjele samo kao ruine:

I koliko smo naselja uništili, čiji su žitelji grješni bili, i ona su opustjela, samo su ruševine ostale! i koliko bunareva ima zapuštenih i koliko visokih palata ima praznih! (Al-Hadždž, 45)

Opet, druga osobenost kojoj se podučavamo kazivanjem o Karunu je pogubnost žudnje za prolaznim ljepotama dunjaluka i ugledanja na ljude koji posjeduju te ljepote. Zapravo, ljudi na koje se treba ugledati su oni koji se odupiru nevoljama na Allahovom Putu, koji svoj imetak i živote koriste i troše na Njegovom Putu, koji su bogati, ali ne u imovini, već u pogledu vjere, razuma i bogobojaznosti. A ohole osobe, koje izgledaju kao da žive u velikom spokojstvu i raskoši to su oni koji, u biti, žive u duhovnim patnjama i koji se svakodnevno sve više približavaju Džehennemu. Ovu činjenicu Allah, dž. š., saopćava slijedećim riječima:

Neka te ne oduševljavaju bogatstva njihova, a ni djeca njihova! Allah hoće da ih njima kazni na ovome svijetu i da skončaju kao nevjernici. (At-Tawba, 55)

Imovina se ne treba tražiti samo za raskoš i užitak. Ne smije se zaboraviti da ljude Allah, dž. š., iskušava i njihovom imovinom. Ta imovina će im biti od koristi u mjeri u kojoj se ona koristi za Allahovo zadovoljstvo. Unatoč tome što je Karunu data kontrola nad tolikim imetkom, ona mu nije pričinila nikakvu fajdu. Karunov položaj bi, zapravo, trebao biti povod za pouku svim naraštajima.

camel caravan 2

 

21 / total 25
Knjigu “Musa, (a.s)” Haruna Jahje možete čitati online, podijeliti na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, sačuvati na svoj kompjuter, korisiti u svojoj zadaći i drugim radovima, i objavljivati, kopirati i reproducirati je na svojoj web stranici ili blogu bez ikakve naknade, uz jedinu obavezu navođenja ove stranice kao izvora.
O ovoj stranici | Postavi kao pocetnu stranicu | Dodajte u favorite | RSS Feed
Sav materijal koji se nudi na ovoj stranici se moze kopirati i iskoristiti pod uslovom da se prikaze izvor
(c) All publication rights of the personal photos of Mr. Adnan Oktar that are present in our website and in all other Harun Yahya works belong to Global Publication Ltd. Co. They cannot be used or published without prior consent even if used partially.
© 1994 Harun Yahya. www.harunyahya.com
page_top